U povodu obilježavanja Dana Bošnjaka, koji se održava dana 28.09. 2019. godine u sarajevskoj vijećnici u organizaciji BZK "Preporod" Sarajevo, općinsko društvo BZK "Preporod" Srebrenik je 25.09.2019. godine održalo sjednicu izvršnog odbora na kojoj je upućena čestitka svim Bošnjacima povodom održavanja manifestacije Dan Bošnjaka, te tom prilikom izdaje saopštenje o značaju ovog datuma:
Milošević i Tuđman pripremili su 1993. plan o Bosni kao uniji tri etnički odijeljene republike. Tom prilikom je bila konstruisana neistina da se Bosna sastoji od tri konstitutivne republike za tri naroda, koje “konstituiraju” Bosnu preko svojih “povijesnih teritorija”. Taj plan su preuzeli međunarodni predstavnici Owen i Stoltenberg i ponudili ga Vladi Republike Bosne i Hercegovine. A to je bio jedan od razloga održavanja Sabora u Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. Pred bosanskim ljudima bile su dvije mogućnosti: ili da prihvate uništenje – uniju tri republike ili da se nastave boriti za cjelovitu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Predsjednik Alija Izetbegović iskazao je vlastitu dilemu kazavši: “Preostao nam je izbor između pravednog rata i nepravednog mira, a to je lična drama za svakoga od nas.”
Drugog dana sabora, 28. septembra 1993. g, usvojena je Deklaracija o vraćanju starog imena za narod. Deklaracijom kao izjavom o odlučnosti da se “narodu vrati njegovo povijesno i narodno ime Bošnjaci”, Sabor je prekinuo višedecenijsko trajanje manipuliranja bošnjačkim imenom i time okončao identitetnu dramu oko prisiljavanja na opredjeljivanje i neopredjeljivanje. Vraćeno je staro ime narodu, povijesno ime Bošnjak. Akademik Muhamed Filipović tom prilikom je kazao:
Mi smo, dakle, nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jeste. To naše svojstvo nikoga ne isključuje iz sudjelovanja u tom naslijeđu i njegovoj perpetuaciji, ali neće da bude žrtva parcijalnih odluka dijelova prvobitnog bošnjačkog naroda da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda.
Književnik Alija Isakovića je na tom saboru rekao: Ne osjećam više nikakvu potrebu da bilo kome objašnjavam ime jednog starog evropskog naroda i njegovu odanost Bosni.
Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Bosne i Hercegovine u martu 1994. godine, članom 7, obznanjena je promjena narodnog imena na osnovu volje Bošnjaka. Tamo stoji: “U Ustavu Republike Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst, riječ ‘Muslimani’, u različitim padežima, zamjenjuje se riječju ‘Bošnjaci’, u odgovarajućem padežu”. (Službeni list Republike Bosne i Hercegovine, 6. aprila 1994, broj 8, str. 114.)
Na popisu stanovništva 2013. godine Bošnjaci su definitivno zaokružili proces vraćanja i očuvanja svoga povijesnog imena te tako okončali dugu agoniju. Preko 50% populacije države Bosne i Hercegovine izjasnilo se da mu je narodno ime Bošnjak, a preko 54% da govori bosanski jezik.
Izvršni odbor BZK "Preporod" Srebrenik, 25.09.2019.
