“Pravne i političke posljedice Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 9. januara 1992. godine”, naziv je međunarodne naučne konferencije koja će biti održana u Sarajevu 8. i 9. januara.

Otvaranje Konferencije bit će upriličeno u srijedu, 8. januara, u 11 sati u sarajevskoj Vijećnici.

Konferenciju organiziraju Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla, u saradnji sa: Institut za istraživanje genocida Kanada, Institut za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” i Udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”.

Na Konferenciji će učestvovati 36 predavača, sa 32 prijavljena rada. Učesnici su iz osam zemalja i ovo je prvi put da se organizira velika međunarodna naučna konferencija na ovu temu. Na konferenciji će se obratiti brojna zvučna imena iz oblasti historije, prava, univerzitetski profesori i aktivisti.

Protivpravna i protivustavna Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine od 9. januara 1992. godine predstavlja antiustavan čin praćen političkim, a kasnije i fizičkim, oružanim nasiljem, sa nesagledivim posljedicama, ratnim zločinima i ratnim razaranjima.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija svojom Rezolucijom 752 od 15. maja 1992. godine, utvrdilo je čin agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Međunarodni sud pravde u Hagu je presudio da je Srbija odgovorna za nesprečavanje genocida, kojeg su počinile tzv. vojska i policija RS-a, a imala je obavezu da to uradi.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, kao i sudovi određenog broja država pojedinačno, donijeli su presude protiv srpskih i političkih i vojnih vođa na čelu sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem o počinjenju teških ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i počinjenju genocida u Srebrenici.

Uprkos presudama, političko rukovodstvo u bosanskohercegovačkom entitetu RS veliča ratne zločince kao svoje heroje, a samim time veličaju i ratne zločine i genocid, što otežava uspostavu stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Uprkos Ustavnim i zakonskim obavezama organi vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu RS provode višestruku diskriminaciju građana koji nisu srpske nacionalnosti, odnosno diskriminaciju Bošnjaka i Hrvata.

Konferencija će biti usmjerena na sagledavanje okolnosti i antiustavnih odluka koje su dovele do razaranja i genocida, kao i mogućih pravno-političkih implikacija presuda međunarodnih i nacionalnih sudova.

-Smatramo da do sada nisu rasvijetljeni svi aspekti spomenutih događaja i moguće implikacije sudskih presuda. Zbog toga Institut za društvena i religijska istraživanja Tuzla uspostavlja ovu konferenciju, koja će se održavati svake godine 8. i 9. januara, u cilju rasvjetljavanja svih činjenica, što će biti od koristi za izgradnju dugoročnog mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Učešće na konferenciji će uzeti istraživači iz više naučnih oblasti, što će omogućiti cjelovito sagledavanje ove materije – navode organizatori.

U nastavku donosimo spisak učesnika Konferencije i teme o kojima će govoriti:

PRVI DAN, 8. JANUAR

13:00 – 14:30 – PRVA SESIJA

1. David Pettigrew (SAD), Republika Srpska and the betrayal of the future 
2. John Hubbel Weiss (SAD), The Construction of the Public Memory of Genocides after Srebrenica: A Comparative Approach 
3. Adib Đozić (BiH), Paradigme zla ideologije srpskog velikodržavlja 
4. Hariz Halilović (Australija), Genocid kao politički i kulturni projekat Srbije i Republike Srpske 
5. Rusmir Šadić (BiH), Problem zla i filozofija hegemonije 
6. Sandra Cvikić (Hrvatska), Dekonstrukcija međunarodno proizvedenih ‘znanstvenih nepravdi’ o bošnjačkim i hrvatskim poslijeratnim traumatiziranim zajednicama 
7. Tomislav Pletenac (Hrvatska), Utemeljiteljsko nasilje kao posljedica juridičkog nesvjesnog 
8. Ann Petrila (SAD), The RS: Barriers to justice&psychosocial healing in Bosnia&Herzegovina 

15:15 – 16:45 – DRUGA SESIJA

1. Marko Attila Hoare (Velika Britanija), The place of the 9 January 1992 Proclamation of the Republic of the Serb people od Bosnia and Herzegovina in the aggresion against Bosnia and Hercegovina 
2. Dženeta Omerdić (BiH) Narodni suverenitet u Bosni i Hercegovini 
3. Enis Omerović (BiH), Zahtjev za uništenje znatnoga i značajnog dijela skupine: Novi element zločina genocida? 
4. Vedad Gurda (BiH), Sporazumi o priznanju krivnje za ratne zločine u Bosni i Hercegovini: Između pokajanja i konsenzualne pravde 
5. Hikmet Karčić (BiH), Preludij zločinu: Institucionalni paralelizam i pripreme za uspostavljanje nove srpske države 
6. Mujo Begić (BiH), Nasilni progon i prisilne deportacije Bošnjaka sa područja Bosanske krajine kao rezultat proglašenja Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 
7. Ajdin Huseinspahić i Sedad Dedić (BiH) Kontinuitet neustavnog i protupravnog djelovanja na političkoj sceni u BiH od kraja XIX vijeka do danas -/Realnost ili imaginacija/ 
8. Ahmed Lindov (Norveška), Pravni procesi kao uslov za trajni mir 

DRUGI DAN, 9. JANUAR

10:00 – 11:30 – TREĆA SESIJA

1. Adnan Velagić (BiH), Bosanskohercegovački muslimani 1971. – kontroverze oko identiteta 
2. Emir Ramić (Kanada), januar – početak užasa u RBiH i genocida nad Bošnjacima u srcu Evrope 
3. Izet Šabotić (BiH), Uništavanje kulturno – historijskog nasljeđa u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 – osmišljen projekat velikodržavnih politika 
4. Šefko Sulejmanović (BiH), Devastacija i rušenje objekata islamske kulture na području općina Bijeljina i Brčko u periodu 1992-1995. godine 
5. Amir Kliko (BiH), Srpska i hrvatska nastojanja podjele Bosne i Hercegovine u cilju realizacije vlastitih velikodržavnih ideja u 20. stoljeću 
6. Meldijana Arnaut Haseljić (BiH), Opsada Sarajeva u kontekstu uspostavljanja Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine 
7. Muamer Džananović (BiH), Odnos „zapada” prema zločinima u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995 
8. Sead Selimović (BiH), Srebrenica nakon genocida nad Bošnjacima: Promjene u etničkoj i vjerskoj strukturi stanovništva 

12:30 – 14:00 – ČETVRTA SESIJA

1. Sanjin Kodrić (BiH), Negiranje bosanstva i bošnjaštva i ideološki aspekti obrazovnih, naučnih i kulturnih politika u bosanskohercegovačkom entitetu RS 
2. Alen Kalajdžija i Jasmin Hodžić (BiH), Društveno – politički status službenih jezika u Bosni i Hercegovini 
3. Zećir Ramčilović (Sjeverna Makedonija), Bosna i Hercegovina u makedonskim pisanim medijima januara 1992. godine 
4. Mensur Husić i Midhat Čaušević (BiH), Diskriminacija u srednjoškolskom obrazovanju u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska 
5. Husejin Omerović (BiH), Formiranje Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine je bila uvertira u realizaciju velikosrpskog projekta 
6. Omer Zulić (BiH), Ratni zločini nad Bošnjacima sjeveroistične Bosne u dokumentima Komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima 
7. Faruk Đozić (BiH), Zemljišnoknjižna reforma u Republici Srpskoj i njene posljedice 
8. Hasan Hasanović i Azir Osmanović (BiH), Memorijalni centar Srebrenica – Potočari: Mjesto sjećanja na genocid nad Bošnjacima „zaštićene zone” UN Srebrenica