KULTURNO NASLIJEĐE I TRADICIJABZK "Preporod" Srebrenik

Stara Džamija sa haremom u Špionici D.

Odlukom Komisije za zaštitu kulturno-historijskih spomenika BiH, stara džamija sa haremom u Špionici Donjoj kod Srebrenika 2008. g. dobila je status nacionalnog spomenika pod zaštitom države. Riječ je o jednom od najstarijih objekata u BiH, koji je, uprkos brojnim sanacionim radovima, zadržao svoj autentičan izgled. Prema istraživanjima savremenih istoričara naselje Špionica se u pisanim historijskim izvorima prvi puta spominje u 15. vijeku, a džamija je, kako se pretpostavlja, sagrađena u prvoj polovini 19. vijeka. Osnova munare je od kamena i drveta a u novije vrijeme je ista presvučena metalnim limom, što se konzervatorskim radom uklonilo, čime je munari vraćen prvobitan izgled. Noseći zidovi samog objekta su od kamena debljine 90cm, a posebno je interesantna obrada drveta u unutrašnjosti džamije, na minberu i ćursu. U haremu džamije nalaze se veoma stari nišani sa stiliziranom obradom i natpisima na arapskom jeziku iz 17. vijeka, koji su također proglašeni nacionalnim spomenikom pod zaštitom države.

Objekat Stara Džamija sa haremomu nalazi se u Špionici Donjoj. Udaljena je 5 km od Srebrenika a  od magistralnog puta Tuzla - Srebrenik - Županja  ( RH) svega 1 km.

Objekat se i danas koristi za obavljanje molitvi shodno potrebama mještana Donje Špionice. Objekat je izgrađen sredstvima Federalnog ministarstva kulture i sporta i Općine Srebrenik i predstavlja vrijedan kulturno historijski spomenik kao i lokaciju interesantnu za posjete na turističkoj mapi Općine Srebrenik.

Izvod iz Odluke

 Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 29/08.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. ožujka 2007. godine, donijelo je

 O D L U K U

 I

Graditeljska cjelina – Stara džamija sa haremom u Špionici, općina Srebrenik, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Graditeljska cjelina sastoji se od objekta džamije sa haremom.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata k.č. 353, z.k. uložak br. 53, k.o. Špionica Donja, općina Srebrenik, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite, utvrđene Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02,  27/02 i 6/04).

II   Povijest naselja

Naselje Špionica spada u veoma stara naselja. Pretpostavlja se da je  bilo naseljeno još od prapovijesnih vremena.

U samom naselju Špionica, nekih stotinjak metara na starom putu koji je vodio iz doline Tinje na Majevicu, na lokalitetu Luke-polja uz Huremski potok, nalazi se arheološki lokalitet na kome su pronađeni ulomci od keramike i velika količina cigle koja se nalazi na površinskim slojevima zemlje. Radi se o rimskoj cigli, odnosno rimskom crijepu – figule na kome se primijeti i mali žig, vjerojatno ciglane koja je navedeni crijep izrađivala.

Stariji ljudi se sjećaju da je još prije četrdesetak godina, neposredno uz ovaj put, postojao stari zid, koji je prilikom proširenja puta uništen i iskorišen kao posipni materijal. Nije poznato njegovo porijeklo, niti koja je bila njegova namjena. Pored navedenog lokaliteta prolazio je stari put, koji je još od antičkih vremena povezivao područje Posavine i Trebave sa Majevicom. Navedeni put prolazi i pored harema džamije. Na ovom lokalitetu su pronađene grčke drahme.

O starosti naselja, pored navedenih arheoloških tragova, govore i prvi defterski popisi stanovništva(4. Treba napomenuti da je usljed demografskog mrtvila, koje je nastalo na navedenom području u periodu postojanja Srebreničke banovine (1464. –1520.), navedeno naselje spadalo u jedno od najvećih u prostoru koji je obuhvatala navedena banovina.

Petnaest godina kasnije, 1548. godine, Špionica je u posjedu sandžak-bega Mehmed-hana Skenderpašića sa prihodom od preko 27.500 akči. To je tada za jedno seosko naselje bio veliki prihod, prije svega, zahvaljujući velikom broju kuća u njemu (čak 147).

Godine 1604., Špionica je uz Sladnu daleko najveće naselje nahije Srebrenik i jedno od najvećih naselja cijelog Zvorničkog sandžaka.

Da je kontinuitet značajnog naselja prisutan, pokazuje i broj od 329 kuća i stanovnika Špionice u kotarskoj ispostavi Srebrenik 1895. godine.

Stara džamija je najstariji vjerski objekt na području Špionice. Nema podataka o vremenu njezine gradnje, ali je prema Kartonu objekta, koji je uradio Centar za islamsku arhitekturu, Sarajevo, objekt nastao oko 1870. godine. Prema kazivanju žitelja naselja, džamija je izgrađena u periodu od 1820. do 1827. godine. Sam izgled objekta i upotreba građevinskih materijala (u ovom slučaju cigle) govori da je objekt nastao pri samom kraju osmanske uprave u Bosni i Hercegovini.

U popisu vakufa iz 1913. godine, spominje se Vakuf Špionjačke džamije (Špionica Turska, kotar Gradačac).

U toku Drugog svjetskog rata, džamija je oštećena gelerima od artiljerijskog projektila koji je pao u blizinu objekta.

III Opis dobra

Prema konceptu prostorne organizacije, džamija pripada tipu džamija sa otvorenim trijemom, četvorovodnim krovom i drvenim minaretom. Ulazni trijem i centralni molitveni prostor povezani su strmim četverovodnim krovom u jednu cjelinu. Vanjske dimenzije objekta iznose približno 10,60 x 8,80 m.

Minaret džamije je drven i postavljen je na kamenom postamentu koji ima visinu zidanog dijela objekta. Trenutno je minaret obložen limom. Visina minareta iznosi oko 12 m.

Džamija je pokrivena četverostrešnim strmim krovom i biber crijepom kao pokrivačem.

Harem

U haremu se nalazi stotinjak nišana. Pored tridesetak starijih nišana, od kojih je najstarije datirani onaj iz 1730. godine, u mezaristanu ima i novijih nišana, od kojih neki izgledom i bojom kamena odudaraju od ambijenta muslimanskog groblja.

1. Muški nišan sa oblim turbanom, kvadratne osnovice 20 x 20 cm i visine 95 cm, bez natpisa. Na lijevoj strani nišana je isklesan mač, na desnoj torbica, a u vrhu osnovice nišana je isklesana hadžijska traka.

2. Muški nišan sa turbanom u gužve, kvadratne osnovice 20 x 20 cm i visine 655 cm. Na lijevoj strani nišana je isklesan mač, na desnoj torbica. Nišan je utonuo u zemlju, tako da je vidljiv samo početak natpisa.

محرم الحرام الثالث من اليوم ...

Treći dan svetog mjeseca muharema ...

3. Muški nišan sa turbanom, pravokutne osnovice 15 x 17 cm i visine 118 cm, bez natpisa. U vrhu osnovice nišana je isklesana hadžijska traka.

Po kazivanju žitelja Bešlage Bajraktarevića, ovo je mezar njegovog pradjeda Abdurašida Bajraktarevića, koji je umro 1914. godine i koji je zajedno sa svojim bratom gradio džamiju.

4. Ženski nišan sa hadžijskom trakom, bez natpisa, pravokutne osnovice 17 x 13 cm i visine 75 cm.

Po kazivanju žitelja Bešlage Bajraktarevića, ovo je mezar Hatidže Bajraktarević, supruge Abdurašidove, rođene Slanjankić.

5. Muški nišan sa turbanom u gužve, kvadratne osnovice 15 x 15 cm i visine 65 cm, bez natpisa. Na desnoj strani nišana je isklesan mač, na lijevoj torbica.

6. Ženski nišan, utonuo u zemlju, bez natpisa, kvadratne osnovice 14 x 14 cm i visine 40 cm.

7. Ženski nišan sa hadžijskom trakom, bez natpisa, pravokutne osnovice 17 x 15 cm i visine 79 cm.

Po kazivanju žitelja Bešlage Bajraktarevića, ovo je mezar Dude Bajraktarević, nane Bešlagine,  rođene Bajrić, koja je umrla 1920. godine.

8. Muški nišan sa turbanom, pravokutne osnovice 17 x 15 cm i visine 79 cm, sa natpisam na bosanskom jeziku arebičnim pismom.

اووو يخ محمد بايراقتارويج 1313

Ovo je Mehmed Bajraktarević 1313. (1895./96.).

9. Muški nišan sa turbanom, kvadratne osnovice 14 x 14 cm i visine 44 cm, utonuo u zemlju, bez natpisa.

10. Muški nišan sa turbanom, pravokutne osnovice 14 x 15 cm i visine 55 cm, sa uklesanim natpisam na lijevoj strani nišana.

و فات صالح سنة 1142 ماه 15 رجب

Salih je umro 15. redžepa 1142. godine.(4. veljače 1730.)

11. Muški nišan sa turbanom sa prevojem, pravokutne osnovice 20 x 15 cm i visine 93 cm, sa isklesanom hadžijskom trakom i natpisom u krupnom sulusu napisanom na tri strane nišana.

هو الخلاق الباقي ...سليم بن ابراهيم ياحيج روحيجون الفاتحة 46

On je Vječni Tvorac. ....Selim, sin Ibrahima Jahić. Fatiha za njegovu dušu. (13)46.  (1927.).

Po kazivanju Bešlage Bajraktarevića, ovo je bio džamijski imam koji je preselio klanjajući bajram-namaz u džamiji. Hadžijski bajram te godine ja bio 31. prosinca.